|
Frekventni
Opseg
Frekventni opseg
je najčešće ono po čemu mnogi sude o kvalitetu zvučnika, i u pravu
su, zato što generalno frekvencijski opseg diktira kvalitet zvuka
(kontra od efikasnosti i snage, koji diktiraju kvantitet).
Šta
te različite frekvencije rade u stvarnom životu? Frekvencija i njen
opseg je dat izmedju dve granice, na primer 100Hz do 17kHz (17,000Hz).
Veci broj predstavlja visoke pikove zvuka koje može zvucnik da reprodukuje,
a manji broj pretstavlja niske zvukove kao npr. bas. Koliko nam
je potrebno?
Visokotonski
opseg
Postoji prag čujnosti za visoke tonove kod čoveka. Generalno gledano
taj limit je 20kHz, ali varira od individue do individue. Deca mogu
da cuju do 20kHz, ali 40-ogodišnjaci možda oko 15kHz, i kako nas
godine gaze prag čujnosti će padati do 10kHz ili čak niže. Uzimajući
15kHz kao standard za odraslu osobu, mislim da sistem koji ide do
22kHz je besmislen (ukoliko neželite možda da lokalni kerovi slušaju
zaglušujuće zvukove sa vaseg CD -a). U svakom slučaju na tim frekvencijama
vise nema muzike u zvuku – imajte na umu da FM radio je ogranicen
na 15kHz, a kasete cak i na manje od toga. Zago gornja granica opsega,ce
biti 15kHz ,i to je sasvim adekvatno, a 20kHz je na pretek. Zvučnici
su često napravljeni za male pare i tu uvek postoji kompromis, ako
puštate zvukove do 20kHz znači da vam je opseg suviše podignut i
da će ga samo vaše kuče čuti. (Naravno postoji teorija da i ono
sto nečujete utiče na ono što čujete i da zbog same nelinearnosti
sistema ,a i samog uha bitno je da opseg bude toliko veliki.Ali
to možda važi za analognu opremu ali danad kada je sve digitalizovano
opseg veći od onoga na kojem je semplovano nećete čuti.)
Bas
Opseg
Postoji takođe i limit koliko niske tonove možete da čujete, ali
o tome nema toliko pitanja ko o gornjem pragu čujnosti. To je zato
što je jako teško da se napravi sistem koji moze da proizvede tako
niske tonove. Ludsko uho moze da cuje najnize 20Hz pod idealnim
uslovima. Najniza nota na standardnom klaviru je 27.5Hz, a na bas
gitari je 40Hz. Orkestarski bas-bubanj najniže može da proizvede
oko 30Hz, ali dens bas bubanj je obično mnogo iznad toga oko 50Hz
(sa najvise snage koncentrisane oko 80-100Hz). Postoji poprilična
razlika ovde, jedna je potreba da se pažljivo izabere s'obzirom
na cenu ,duboki bas zvucnik (woofer).
Idealno
bi bilo naći sistem koji reaguje na 40Hz ili niže, ali sistem koji
reaguje do 60Hz je adekvatan. Bilo šta više od ovoga i počeće da
zvuči tanko. Postoje na trzistu kompaktni zvučnici za zadnju policu
koji reaguju jedva do 100Hz, a to je jadno – izbegavajte ih.
Ovih
dana je došlo do ogromnog napretka u količini basa koju može da
nam da zvučnik, a u kolima još više pogotovu sa pronalaskom subwoofera.
Mnogo subwoofera radi na jako niskom opsegu frekvencija što im daje
jak i dubok zvuk, ali to smeta samo pojedinim osobama. Ako želite
bezobrazno jak bas koji će da gruva beskompromisno jako i ima veoma
veoma jak bas koji će da nervira komšije, budite sigurni da morate
da kupite subwoofer (Ja naravno imam jedan i moram da iskažem moju
osvetu prema studentima koji zive pored mene tako sto pri polasku
na posao u 8h krenem u zvuke "Fun Lovin Criminals"-a to
je idealn ). Ali
ako niste toliki zaluđenik za bas, razmislite o efikasnim 6x9''
elipsama za zadnju policu –mozda neće poplašiti okolne prolaznike
ali će te realizovati mnogo profesionalniji zvuk u kolima . A i
zvuk u kolima je bitan a ne izvan njih?
Kondenzatori
su Bipolarni i pri kupovini napomenite lokalnom prodavcu elektronskih
komponenti za koju su namenu da bi vam pomogao , zavojnice
na crtezu u obliku spirale nemogu se kupiti vec ih je potrebno
napraviti proračun za to još uvek nemam nego ih naručujem
kod lokalnih audio hi-fi servisa i popularnih Zvučnik servisa.
DOWNLOAD:
Program za proračun zavojnice
(DOS program)
|